Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je za „Dan” da će imati problema u finansiranju dijagnostičkih usluga, jer nije prihvaćen zahtjev Fonda za zdravstveno osiguranje da budžet za tu oblast bude 215.000.000 eura, već je smanjen na 205 miliona. Mugoša ističe da je neophodno modernizovati i zamijeniti opremu u toj instituciji, jer se velika sredstva troše na servisiranje, zbog čega su moguća i ograničenja u radu. Na pitanje koji su najznačajniji rezultati Instituta za javno zdravlje, Mugoša je kazao da su u prošloj godini dobili pozitivno mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije poslije posjeta njihovih ekspertskih timova za formiranje Nacionalnog centra za influencu, kao i za dvije laboratorije za antimikrobnu rezistenciju za morbile i rubelu.
– Za nas bi svakako bila uspješnija da smo imali više sredstava. Smatram i da smo uradili više nego što je nominalno bilo sredstava jer smo se trudili da budemo maksimalno racionalni i štedljivi, ali nikako na uštrb kvaliteta. Uradili smo i veliki broj dijagnostičkih analiza za preko 6.000 pacijenta, odnosno 180.000 analiza. Broj analiza hrane, vode za piće i predmeta opšte se kretao na nivou prošle godine. Posebno ističem to da je Institut u ovoj godini uspio da se sertifikuje novim standardom kvaliteta menadžmenta iz 2015. godine ISO 9001 i što smo uspjeli da održimo i unaprijedimo broj akreditovanih usluga u našim laboratorijama kod Nacionalnog akreditacionog tijela. Kad su u pitanju finansije, smatram od izuzetnog značaja to što Institut održava likvidnost i već više od deset godina posluje pozitivno i bez gubitaka, bez obzira na krizu koja je pogodila opšte finansije. Naravno, postoje i stvari koje ubuduće treba svakako unaprijediti. Potrebno je obezbijediti dovoljno sredstava za dijagnostiku kako bi pacijenti kontinuirano imali mogućnost da dobiju tražene usluge, kao i zanoviti dio opreme koji je star desetak godina, koji funkcioniše ali se troši puno sredstava na servisno održavanje – ističe Mugoša.
Kazao je da su mnogo zadovoljniji budžetom nego ranijih godina, jer se njim predviđa da Institut dobije više sredstava za mikrobiološku dijagnostiku jer je to u prošloj godini bilo na nivou 10 mjeseci.
– Predviđena su i nešto veća sredstva za realizaciju aktivnosti koje se odnose na zarazne i nezarazne bolesti, promociju zdravlja, i posebno skrininge. Ipak, i pored ovog povećanja, zbog toga što je budžet za zdravstvo manji od traženog za preko 11 miliona, ostaće i Institut uskraćen za jedan dio sredstava. U Institutu se konstantno unapređuju i prostor, i oprema, i kadar. Na sanitarnoj mikrobiologiji i sanitarnoj hemiji ove godine su uvedene nove akreditovane metode, još 16 novih, dok je značajno unaprijeđena serologija, virusologija i molekularna mikrobiologija u medicinskoj mikrobiološkoj laboratoriji. Jedini problem koji se može javiti je ukoliko budemo imali problema sa pojedinom opremom koja je već vremešna, ali se nadam da ćemo opredijeljenim sredstvima iz kapitalnog budžeta zanoviti dio svoje opreme – kaže Mugoša.
Navodi da je bio izazov uvođenje skrininga za tri raka – raka debelog crijeva, raka dojke i raka grlića materice, jer je Institut dobio ulogu koordinatora i evaluatora.
– Radi se o velikom poslu i veoma složenim programima koji zahtijevaju veliki rad na organizaciji i koordinaciji te dobar kadar i opremu. Skrininzi koštaju ali su isplativi jer otkrivaju promjene na samom početku i njihovim tretiranjem sa spašavaju i produžavaju životi građana. Skrining raka debelog crijeva već ulazi u petu godinu, odlično se realizuje sa onim obuhvatom koji je predviđen. Kad je u pitanju skrining raka dojke, možemo konstatovati da smo stekli značajno iskustvo ali da ga treba unapređivati. Kako je Ministarstvo zdravlja donijelo odluku da se skrining radi na digitalnom mamografu radi veće osjetljivosti, bolje preciznosti i bezbjednosti, a postoji samo jedan u Podgorici, ostali dio države je ostao nepokriven. Iskreno se nadam da će se u toku sledeće godine naći sredstva da se obezbijedi i po jedan digitalni mamograf na sjeveru i jugu, čime bi omogućili sprovođenje ovog skrininga na nacionalnom nivou – rekao je Mugoša.
Na pitanje da ocijeni zdravstevno stanje stanovništva, Mugoša navodi da je ono na nivou razvijene Evrope.
– Najzastupljeniji su poremećaji zdravlja koji se odnose na nezarazne bolesti, i to šećernu bolest, kardiovaskularne bolesti i rak. Moram priznati da se sve aktivnosti predviđene Strategijom za nezarazne bolesti ne sprovode onom dinamikom koja je bila predviđena, i tu se moraju napraviti pomaci. Ova spora dinamika je, najvjerovatnije, odraz toga što se za pojedine bolesti moraju sprovoditi aktivnosti koji uključuju više sektora, i slobodno mogu reći traže uključivanje cijele zajednice, što je jako teško organizovati. Kad su u pitanju zarazne bolesti, izdvojio bih kao najznačajnije napore koji se ulažu da se poveća obuhvat vakcinisane djece kako bi izbjegli da nam danas djeca obolijevaju ili čak umiru od bolesti za koje imamo najbolje preventivno specifično sredstvo na raspolaganju, a to je vakcina – poručuje Mugoša.
D.BOGOJEVIĆ
Škola protiv droge i alkohola
Mugoša ističe da je škola optimalno mjesto za razvoj stavova i vještina za odgovorno ponašanje prema upotrebi droga i alkohola.
– Učitelji i ostali školski stručnjaci imaju ključnu ulogu u sprovođenju raznih preventivnih aktivnosti i važno je da se kontinuirano daje potpora sprovođenju preventivnih programa na području zloupotrebe droga – smatra Mugoša.
Za skrininge treba 1.100.000
Mugoša navodi da je za skrining raka grlića materice obezbijeđena sva neophodna infrastruktura.
– Nijesmo imalo dovoljno sredstava za sprovođenje skrininga na cijeloj teritoriji Crne Gore. Potrebna predviđena sredstva za sva tri skrininga na nacionalnom nivou se kreću oko milion i sto hiljada eura, vidjećemo koliko će biti u budžetu obezbijeđeno i od tog će zavisti dalja dinamika sprovođenja programa skrininga – kaže Mugoša.